Gravel bicikl, novi kratkotrajni trend ili revolucija na duže staze?
Zašto svi pričaju o gravel biciklima? Je li ovo samo novi kratkotrajni trend ili zaista ovi bicikli zadovoljavaju potrebe korištenja koje opravdavaju njihovo uvođenje na tržište?
Potražnja potrošača bila je za višenamjenski bicikl, pogodan za pokrivanje asfaltiranih dionica, ali i sposoban za ugodan i dobar rad na neasfaltiranim cestama ili grubim terenima. To je bila potreba za mnoge a trend je stigao iz SAD-a, gdje je pedaliranje neasfaltiranim cestama na gravel biciklu dio svakodnevnice. U SAD-u su, zbog visokih troškova održavanja, gotovo sve sekundarne ceste neasfaltirane. To je gurnulo čitav niz biciklista, umornih za vožnju cestama sa gustim motoriziranim prometom, prema cestama koje su više da kažemo ljudima prilagođene.
Cestovni bicikl? MTB bicikl? Ciklokros bicikl? Treking? Pa, kao što možete zamisliti, nijedan od ovih bicikala nije dizajniran za gore spomenute ceste. Cestovni bicikli dizajnirani su za brzo kretanje po savršeno asfaltiranim cestovnim površinama, MTB-ovi su dobri na određenim neravnim i planinskim stazama, trekking bicikli idealni su za rute koje ne zahtijevaju velike brzine ili za putovanja s prtljagom i živopisne izlete. Što je s ciklokrosom? Za ovu disciplinu, gdje se sportaši natječu u bliskom kontaktu u blatnim uvjetima, razvijeni su posebni bicikli, izuzetno kruti poput cestovnih bicikala, dodajući neke tipične MTB komponente, kao što su široke gume, thru-axle sustav i disk kočnice. Tu dolaze na scenu gravel bicikli koji su dizajnirani upravo tako da pokriju ovaj specifični tržišni segment.
Kako se prave gravel bicikli?
Zamislite ne previše ekstremni okvir za cestovni bicikl, općenito udoban koji omogućava jako udobnu dugu uporabu. Prianjanje na potencijalno blatnjavim terenima osigurano je kotačima koji su s promjerom najmanje 28”, s unutarnjim kanalom koji omogućava ugradnju predimenzioniranih guma (čak i s gazištem od 40 mm). Okvir gravel bicikla podsjeća na ciklokros, ali njegova je geometrija manje prikladna za ekstremno natjecanje i bolji je izbor za veće udaljenosti. Cijevi su, dakle, manje vertikalne, stražnji trokut je duži, a prije svega, donji je nosač niži. Budući da (za razliku od onoga što se događa u kros stilu) s vašim gravel biciklom nećete naići na situaciju za preskakanje prepreka, ovo rješenje je usvojeno kako bi bicikl dobio niže težište, što daje bolju stabilnost. Kočnice u gravel bicikla su strogo disk kočnice, na taj način podržavaju snažno i precizno kočenje, čak i u blatnim ili mokrim uvjetima.
Na kraju vratit ćemo se na naslov, da li su gravel bicikla samo novi prolazni trend ili revolucija koja će „ostati“? Sigurno ste razumjeli kako su gravel bicikla dizajnirana tako da omoguće njihovu uporabu na blago oštećenim cestama, no jednako je sigurno da njihova dodana vrijednost leži u tome što nude i odličnu, brzu i zabavnu vožnju i na asfaltiranim dionicama. Imajte na umu da nikada nećete dobiti performanse koje možete dobiti s cestovnim biciklom, ali sigurno ćete moći cijeniti njihovu više nego zadovoljavajuću brzinu po seoskim cestama ili glatkijim neasfaltiranim cestama, gdje cestovni bicikli imaju poteškoća s rupama i neravnim terenom. S obzirom na jako lošu cestovnu infrastrukturu kod nas, možda ćemo gravel bicikla u budućnosti sretati sve češće.
Na kraju bi smo možda rekli da odgovor na naslov leži u hibridnom odgovoru kakav je i sam gravel bicikl; gravel bicikla su novi trend koji će zasigurno potrajati.
