Da su političari slaba karaktera sa jakom voljom može se dokazati i na zadnjem slučaju u Beogradu gdje su gradski oci unazad nekoliko godina ponavljali mantru da je njihova strategija da prioritet na ulicama dobiju pješaci i biciklisti, a tek onda javni prijevoz i na kraju, automobile.
Odmah su to pokazali na dionici od Vukovog spomenika do Zoološkog vrta, gdje je najavljivano da će taj potez biti prava biciklistička oaza. Rekontsrukcija tog poteza najavljivana je više puta, ali je odlagana bez obrazloženja. Ne zna se kada će radovi započeti, a biciklisti su izrazili nezadovoljstvo i organizirali prosvjednu vožnju. Razlog je što u tijeku velikog preuređenja ulica Kraljice Marije, 27. marta, Georgea Washingtona i Cara Dušana neće biti izgrađene biciklističke staze, već će prednost imati parking mjesta za četvorotočkaše.
Kako piše Politika.rs, Udruga „Ulice za bicikliste” zamjera što se od staza, koje su prvobitno bile najavljivane, u međuvremenu odustalo. Biciklisti zameraju i to što će četvorotočkaši poslije obnove prometnice od Ruzveltove do Zoo vrta moći da idu čak i tramvajskim šinama.
Tako se obesmišljava prvobitni cilj projekta rekonstrukcije, a to je brži, neometan promet tramvaja – navela je udruga, podsjetivši da je jedna od ranijih odluka grada da se u glavne ulice koje će se obnavljati obvezno uvedu biciklistički koridori.
Iz Udruge podsjećaju i da su oni podnjeli žalbu zbog odustajanja od staza, ali da je ona odbijena, a kao razlog je navedena studija koju je uradio Centar za urbano planiranje (CEP), a naručio grad.
– Na kraju, umesto „Zelenog bulevara” sj drvoredom, biciklističkim stazama, tramvajima i malo automobila, dobit ćemo zagušene prometnice koje će dodatno gušiti i ulice koje ih presecaju, kao što su Takovska i Bulevar despota Stefana – ističu u udruzi, ocenjujući najavu gradskih otaca o 120 kilometara biciklističkih kao jeftinu političku propagandu.
Da biciklistička trasa neće krasiti potez od Zvezdare, preko Palilule do Starog grada bilo je jasno prije točno godinu dana. Tada je navedeno da se od staza za dvotočkaše odustalo zato što bi za njih morala da se žrtvuju parking mesta ili širina prometnica i tako bi se „izazvala prometna katastrofa u središtu grada”. Analize su, kako su nadležni isticali, pokazale da su biciklističke staze neizvodljive i da bi samo u Cara Dušana moralo se ukinuti najmanje 200 parking mjesta.
Za razliku od nadležnih, prometni stručnjak Zoran Rubinjoni ukazao je da su biciklističke staze u ovim ulicama moguće s tim što bi morala da se otvori traka za lijevo skretanje na raskrižju sa Francuskom ulicom i Bulevarom despota Stefana nauštrb parkiranja.
Pompezne najave i loše provođenje
Krajem 2016. nadležni su najavljivali da će epitet „biciklističke” dobiti trase koje masovnije koriste vlasnici dvotočkaša u starom jezgru prijestolnice. Zamisao je bila da se iscrtaju biciklističke staze i da se postavi odgovarajuća signalizacija, da se prenamjeni dio kolovoza, a da tamo gdje je to nemoguće ove staze budu urađene na dijelu trotoara. U uličicama koje povezuju ove velike prometnice, isto tako, najavljivano je da će brzina kretanja automobila biti ograničena na 30 kilometara na sat, da bi i tamo biciklisti bili sigurni.
U međuvremenu nove staze su urađene kod Brankovog mosta i Pop Lukine ulice, u Ruzveltovoj, otvoren je i Bulevar heroja sa Košara, Slavija, Takovska. Ali, dosta ovih koridora biciklisti su ubrzo kritizirali zbog neprilagođenih ivičnjaka, loše iscrtanih staza, loših ukrštaja sa autobuskim stajalištima… Na Slaviji, i pre nego što je staza počela da se koristi, iscrtana signalizacija izblijedila je u stilu – drži vodu dok majstori odu, piše Politika.rs.
Nije se ostvarila ni želja nadležnih da od 2018. na ulicama Beograda bude pet do deset posto biciklista, da se biciklom ide na posao, fakultet, kod prijatelja, u nabavku…
Rekonstrukcija najavljivana za proljeće
Inače, obnova prometnica od Ruzveltove do Zoo vrta, kako je najavljivano krajem 2017, trebalo je početi u svibnju 2018. godine i trajati sedam mjeseci. Rekonstrukcija će biti teška oko 20 milijuna evra i finansirat će se iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
