Nakon hygge revolucije koja je obilježila prošlu godinu i knjige "Hygge – danski recept za sretan život", stigla je i nova knjiga Danca Meika Wikinga “Lykke – potraga za najsretnijim ljudima na svijetu” iz koje se može donijeti i jedan od zaključaka kako bicikliranje ljude čini aktivnijima i zdravijima te na koncu sretnijima.
Meik navodi kako indeks tjelesne mase nije zadovoljavajuće mjerilo zdravlja, jer se zdravlje ne svodi samo na održavanje prikladne težine. Kao glavnu rekreaciju Danaca, on ističe bicikliranje.
Inače, Kopenhagen je redovno na samom vrhu UN-ovog indeksa sreće i jedan je od najuspješnijih gradova u okviru Inicijative Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravi gradovi". Voditeljica te inicijative za Dansku Katrine Schjønning također navodi kako je vožnja biciklom jedna od ključnih značajki što se Danci zdraviji i sretniji, ali ističe i da bicikle koriste iz razloga što je to najlakši izbor.
“Stalno vozimo bicikl. Mi u Kopenhagenu nekoliko puta godišnje sitgnemo do mjeseca”, kaže Schjønning. Nevjerovatnih 62 posto ljudi koji žive u gradu idu biciklom na posao svaki dan, a velika većina njih nastavljaju da voze i po hladnom i kišnom vremenu. “To nije zato što je to zdrav izbor. To je zato što je to najlakši izbor,” navodi Schjønning. “Grad je projektiran za bicikle, a ne za automobile.”
Inače, danska “zaluđenost” biciklom je došla do toga da su na ulicama postavili nakrivljene korpe za otpatke kako bi ubacivanje olakšali biciklistima, a na ivici biciklističkih staza, gdje se biciklisti zaustave kada je na semaforu crveno svjetlo, nalaze se platforme gdje biciklisti mogu odmoriti svoje stopalo, a da pri tome ne moraju sići sa sica. Kada pada snijeg, prvo se očiste biciklističke staze, pa tek onda ceste za automobile. Na ulicama Kopenhagena zimi, djeca, mladi i stari, svi su na biciklima. Roditelji voze djecu na biciklima s prikolicama (četvrtina obitelji u Kopenhagenu posjeduje bicikl sa prikolicom).
Autor Meik Wiking, inače direktor Instituta za istraživanje sreće, u svojoj knjizi takođe navodi da Danci ne voze bicikl da bi bili zdraviji, oni ga jednostavno voze – jer je jednostavan i prikladan.
“Danci vježbaju više od svih ostalih stanovnika Europske unije jer vožnju biciklom zapravo ne smatraju tjelovježbom, nego prijevozom”, kaže Wiking.
Bicikl, bicikl, bicikl
On u u svojoj knjizi, između ostalog, navodi i istraživanje Sveučilišta u Glasgowu u kojem je utvrđeno da se vožnja biciklom na posao, u usporedbi s pasivnim putovanjem na posao sredstvima javnog prijevoza, dovodi u vezu s 41-postotnim smanjenjem rizika od preuranjene smrti.
Navodi kako su i osobe koje biciklom pututju na posao izložene 45 posto manjem riziku od raka i 46 posto manjem riziku od srčanih bolesti. Meik napominje kako i vožnja biciklom dokazano djeluje preventivno na šećernu bolest tipa 2, osteoporozu i depresiju.
Zaključak? Bicikliranje ljude čini aktivnijima i zdravijima te na koncu sretnijima!
