Nakon Zagreba, Rijeke i Varaždina, četvrti po redu CIVINET Forum održan je 14. lipnja 2019. u slovenskom Kranju pod temom "Uključivanjem građana do promjene prometnih navika".
Organizatori su bili Mestna občina Kranj i mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE, čije je ODRAZ tajništvo. Na Forumu su predstavljeni primjeri uključivanja građana u proces prostorno-prometnog planiranja iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.
Četrdesetak prisutnih iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije pozdravio je gradonačelnik Grada Kranja Matjaž Rakovec, koji je istaknuo kako je najveći izazov za Kranj izgraditi što više biciklističkih staza koje bi povezale grad s okolicom i Bledom. Zajedno sa susjednim općinama cijelu Gorenjsku regiju planiraju povezati izgradnjom staza i uvođenjem električnih bicikala te sustavno rade na mijenjanju prometnih navika ljudi.
Prisutnima se obratio i koordinator mreže Srđan Škunca iz Grada Rijeke te Andrej Zalokar iz Društva Rekreatur Kranj, koji je sudjelovao u organizaciji Foruma.
Luka Mladenović iz Urbanističnog inštituta Republike Slovenije predstavio je slovenske planove u području Planova održive urbane mobilnosti. U proces izrade SUMP-ova koji je pokrenula EU uključeni su od 2004. godine te u ovome trenutku 77 od ukupno 217 slovenskih općina ima svoj SUMP. Jedan od sljedećih koraka u sklopu Nacionalnog programa planova održive urbane mobilnosti za razdoblje 2018. – 2020. je i izrada tematskih smjernica u kojima će svakako važno mjesto imati i uključivanje građana u proces razvoja SUMP-ova.
U nastavku, Valentina Basarić i Vuk Bogdanović s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka predstavili su Smart plan razvoja saobraćaja u Novom Sadu, projekt na kojem je posljednje dvije do tri godine radio velik broj prometnih stručnjaka. Novi Sad je jedan od rijetkih gradova koji ima tradiciju izrade prometnih studija od 60-ih godina prošlog stoljeća te je 2009. izrađena prometna studija NOSTRA u kojoj je predložen velik broj mjera. Nekada je Novi Sad bio vodeći grad u prijevozu putnika javnim prijevozom, a danas je cijena parkiranja u Novom Sadu jeftinija od cijene javnog prijevoza te je udio putnika koji koriste javni prijevoz manji nego ikada do sada.
U sklopu projekta građani su bili uključeni putem anketa. Tijekom listopada 2017. anketirano je ukupno 1.602 kućanstava te je popunjeno 3.855 individualnih upitnika o putovanju. Podaci su prikupljani po prometnim zonama te grupirani prema prometnim distriktima i naseljima.
Basarić je govorila o navikama i načinu putovanja, npr. biciklista. Smatra kako je veliki broj biciklista u Novom Sadu vezan uz razinu obrazovanja – primjerice stručnjaci koji rade u IT sektoru obično su oni koji dolaze na posao biciklom. Nakon promjene tarifne politike javnog prijevoza, cijene su postale popularne i korisnici sada imaju jeftiniji prijevoz. Cijena parkiranja jedan je od glavnih mehanizama koji će utjecati na ostale podsustave. Kada je odnos motorizirano-nemotorizirano 50-50 %, jedini izlaz predstavlja javni prijevoz
Celostna prometna strategija ljubljanske urbane regije (SUMP LUR) naziv je izlaganja Klemena Gostiča iz Regionalne razvojne agencije Ljubljanske urbane regije koji je predstavio koncept SUMP-a u čiju je izradu bilo direktno i indirektno uključeno preko 500.000 stanovnika Ljubljanske urbane regije, 26 gradonačelnika i načelnika te brojni gradski/općinski odjeli te ključni regionalni i nacionalni dionici. Osim što su provedeni individualni razgovori sa svim gradonačelnicima (ukupno 26 intervjua), održane radionice s predstavnicima općina Ljubljanske urbane regije za mobilnost i prostorno planiranje te s nacionalnim i regionalnim stručnjacima, provedena je i on-line anketa za širu javnost putem koje je prikupljeno 1.614 odgovora te je održano pet javnih radionica s građanima na glavnim prometnim koridorima. Na osnovu svih tih razgovora pripremljen je akcijski plan glavnih mjera i ciljeva SUMP-a ljubljanske urbane regije.
Promjena prometnih navika građanina A naziv je zanimljivog izlaganja Andreja Zalokara iz kranjskog Društva REKREATUR koji je na vlastitom primjeru prikazao kako pojedinac može raditi na mijenjanju prometnih navika te kakav to utjecaj ima na okoliš i ekološki otisak, ali i na kućni proračun.
Posljednje izlaganje održao je Vladimir Halgota iz zagrebačke Udruge “Sindikat biciklista” koji je govorio o edukaciji mladih te uključivanju u prostorno oblikovanje na primjeru suradnje Sindikata biciklista sa Školom za cestovni promet u okviru učeničkog programa “Projekt građanin” čiji je cilj bio planiranje gradskog prometa koji na održivi način zadovoljava potrebe ljudi. Na primjeru inicijative za povećanje broja stalaka za parkiranje bicikala kod Zagrebtowera opisana je duga i na kraju neuspješna komunikacija između predlagatelja i zagrebačke gradske uprave oko suglasnosti korištenja javne zelene površine na kojoj bi se mogli postaviti dodatni stalci za bicikle.
U drugom dijelu Foruma održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali Janez Koželj, podžupan Mestne občine Ljubljana, Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka, Valentina Basarić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka, Marko Stančec iz ODRAZ-a te Andrej Zalokar iz Društva REKREATUR Kranj. Moderator je bio Srđan Škunca iz Grada Rijeke.
Neki od naglasaka zajedničke rasprave:
- Generalno, na području djelovanja mreže CIVINET ne postoji razvijena kultura uključivanja javnosti u procese prometnog planiranja
- Među građanima treba razviti odgovornost i svijest o potrebi uključivanja (uglavnom smatraju da se njihovo mišljenje neće uvažiti ) te ih naučiti kako teče proces
- Potrebno je raditi na mijenjanju stavova lokalne samouprave, koja još često ima pokroviteljski stav; “Mi smo tu za vas, mi sve znamo” – takav je često odnos vlasti prema građanima, koji treba mijenjati kako bi uvažavali potrebe i želje građana
- Odnos prema javnosti treba graditi i najbolje se suradnja provodi u suradnji s udrugama
- Treba raditi i na promjenama stavova stručnjaka, kako bi se od isključivo inženjerskog pristupa planiranju okrenuli prema novim načinima usmjerenim poboljšanju kvalitetu življenja i uključivanju građana
- Potrebno je raditi na kvalitetnijem uključivanju građana u proces odlučivanja te na kampanjama za promjene prometnih navika, što bi trebale biti neke od najvažnijih “mekih” mjera
- Za uključivanje građana vrlo je važna ne samo edukacija građana, nego i političara, zaposlenika lokalnih samouprava i stručnjaka.
“Kada se nešto uzima od građana, treba im nešto i ponuditi zauzvrat” – poruka je prof. Janeza Koželja, zamjenika gradonačelnika Ljubljane.
Za sudionike Foruma organiziran je kratki razgled grada u kojem cijena javnog prijevoza iznosi 1 EUR za cijeli dan. U gradu postoji sustav javnih bicikala KRsKolesom– električnih i običnih te sustav zajedničke vožnje električnim autima. Sudionici su imali prilike provozati se eklektičnim autobusom zvanim Kranvaj koji je specifičan po tome što prometuje po fleksibilnom rasporedu, a vrijeme i vozni red oblikuju se prema potrebama putnika. Kranvaj predstavlja oblik održivog gradskog prijevoza koji besplatno prometuje središtem grada koji je zatvoren za motorizirani promet. Također, imali su prilike provozati se e-rikšom te isprobati električne bicikle. E-rikša kupljena u okviru INTERREG Danube međunarodnog projekta LENA prva je takva akvizicija u Gorenjskoj regiji te prva e-rikša u Sloveniji koja se koristi u turističke svrhe.
Sve prezentacije s Foruma možete preuzeti OVDJE.
Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.
