Teški treninzi ne donose uvijek poboljšanje. Ako se ne kombiniraju s dovoljnom količinom odmora doći će do pada sposobnosti.
Cjelokupni stres iz svakodnevnog života sportaša se zbraja. Osim sportskih, tu su i obiteljske i poslovne obveze… Profesionalni biciklisti treniraju i po 1000km tjedno, ali kod njih rijetko dolazi do pretreniranosti. Oni imaju puno vremena za odmor i oporavak. Njihov život je vožnja, hrana i odmor. Biciklisti amateri, osim bicikla imaju i druge obaveze. Iako treniraju višestruko manje, opterećeni su drugim brigama i obvezama koje donosi svakodnevica.
Simptomi pretreniranosti
Smanjena biciklistička sposobnost iako biciklist trenira jako obično znači da je upravo zbog jakog treninga do nje i došlo. Malodušnost, tj. gubitak interesa za biciklizam pokazuje da se tijelo nije oporavilo i da je oporavak potreban. Pretrenirani biciklist će na utrci imati želju odustati. Ponekad će mu se učinit da mu tamo nije niti mjesto. Želja za utrkivanjem ostala je negdje na previše jakom treningu. Pretrenirani biciklisti mogu biti razdražljivi više nego inače, to će prvi primjetiti članovi obitelji i prijatelji. Kod vrlo ambicioznih sportaša umor i smanjene sposobnosti mogu dovesti čak i do depresije. Problemi sa spavanjem i promjene jutarnjeg pulsa su vrlo pouzdani znakovi pretreniranosti. Sportaš koji je preopterećen će lako zaspati vrlo rano, a onda se probuditi u 3 ili 4 ujutro i neće više moći zaspati. Nesanicu će pratiti osjećaj napetosti i uznemirenost. Obično dolazi do povišenja jutarnjeg pulsa za 10% i više.
Jaki treninzi jačaju sportaša sve dok ne nadmaše sposobnost oporavka. Kad se to dogodi jaki treninzi će biciklista učiniti slabijim. Doziranje treninga je kao doziranje lijeka. Ako je količina prava pomoći će čovjeku da ozdravi. Ako nije, naškodit će mu.
Kako izbjeći pretreniranost
Da bi se izbjegla pretreniranost najvažnije je naučiti voziti lagano. Dobar dio tjednih treninga trebao bi biti u području 65-75% opterećenja. Lagane vožnje ubrzavaju oporavak jer povećavaju protok krvi kroz mišiće. Lagana vožnja poboljšava kapilarnu prokrvljenost i tako povećava izdržljivost. Mnogim biciklistima je teško zadržati intenzitet na niskoj razini. Tu pomaže korištenje pulsmetra, vožnja sa slabijim i sporijim biciklistima, izbjegavanje teških i brdovitih staza. Na trenažeru je također lakše ograničiti opterećenje. Plan treninga ne smije biti nepromjenjiv. Ako postoji dodatni stres, ako se biciklist loše osjeća ili ima nekih problema volumen treninga treba smanjiti. Pretreniranost se može pojaviti i kao rezultat loše ishrane ili nedovoljne hidracije. Pažnju treba obratiti na svaki signal koji šalje tijelo, a ukazuje na moguću pretreniranost: problemi sa spavanjem, varijacije pulsa u mirovanju, osjećaj umora ili izostanak volje za treniranjem i utrkivanjem.
Ako i dođe do pretreniranosti odmor je najbolji lijek. Spavanje, dobra ishrana s visokim udjelom ugljikohidrata i puno tekućine. Nakon nekoliko dana, ako se sportaš osjeća bolje može se početi s laganim treningom. Visoka razina motivacije za trening je dobar znak da je pretreniranost prošla. Ako pretreniranost ipak nastupi potrebno je sasvim prekinuti treninge. Nekoliko dana drijemanja uz knjigu i TV je najbolji način za provesti vrijeme u takvoj situaciji.
