Bicikli su postali sve popularnije prijevozno sredstvo i trend je to koji je u stalnom porastu. Međutim, povećanjem biciklista na cestama pojavio se i problem njihovog sve većeg stradavanja.
U razdoblju od 2010. do 2017. godine zabilježeno je 11.222 prometnih nesreća s biciklistima u kojima je smrtno stradalo njih 203, a teško ozlijeđeno 2.685. U 2017. godini je u EU poginulo 25.300 osoba u prometu, a njih 135.000 je teško ozlijeđeno. Stoga je udruga Sigurnost u prometu u sklopu Europskog tjedna mobilnosti jučer organizirala sada već tradicionalnu besplatnu Školu bicikliranja 18+. Uz spomenutu udrugu u organizaciji sudjeluju Hrvatski crveni križ – Crveni križ Grada Zagreba, Nextbike sustav javnih bicikala i autoškola Mandić&Megastart.
Polaznici su prvo kroz teoretski dio u zagrebačkom Boćarskom domu slušali predavanja stručnjaka, da bi se nakon toga uputili na obližnji poligon i isprobali sposobnosti u praksi. U okviru Škole bicikliranja polaznici su bili upoznati s aktualnim stanjem sigurnosti biciklističkog prometa, sigurnim načinom sudjelovanju biciklista u prometu, relevantnim prometnim propisima, osnovama pružanja prve pomoći, značaju biciklističke infrastrukture za sigurnost biciklista, te prednostima korištenja sustava javnih bicikala.
"Biciklisti spadaju u visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu, a za crne statistike su krivi i sami jer pojedinci pridaju premalu važnost sigurnosti. Samosvijest je važna, a ne da se voze navečer u tamnoj odjeći i bez reflektirajućih površina. Infrastruktura također nije dobra, a kada se sve to spoji, dolazi do pogubnih situacija. Kroz cijeli život moramo raditi na edukaciji, tako da i Škola bicikliranja služi tome, dok se oni koji dobro poznaju situaciju uvijek i rado prisjete" – rekli su iz udruge Sigurnost u prometu.
Statistike kažu da udjel prometnih nesreća s biciklistima u ukupnom broju prometnih nesreća iznosi 3,96 posto. Udjel poginulih biciklista u ukupnom broju poginulih osoba u cestovnom prometu iznosi 7,02 posto. Biciklisti su prouzročili 62,5 posto nesreća u kojima su sudjelovali, a za 60 posto prometnih nesreća u kojima su smrtno stradali su bili krivi vozači bicikla.
Polaznici su dobili i prigodne poklone: Priručnik za bicikliste u izdanju Udruge Sigurnost u prometu, priručnik Prva pomoć u izdanju Hrvatskog Crvenog križa, reflektirajuće zaštitne prsluke i trake, te poklon bon za korištenje Nextbike sustava javnih bicikala.
Okrugli stol na FPZ-u
Također je danas kao nastavak aktivnosti u sklopu Europskog tjedna mobilnosti u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu održan okrugli stol ''Značaj biciklističkog prometa u planovima održive urbane mobilnosti''. U pojedinim europskim metropolama se biciklima ostvaruje i do 40 posto svih putovanja u gradu, što u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno u dovoljnoj mjeri.
"Udruga organizira besplatne edukacije po cijeloj Hrvatskoj, a praksa je pokazala da biciklisti često precjenjuju svoje sposobnosti. Smanjenjem automobila za 20 posto i u istoj mjeri povećanjem korištenja bicikala bi se napravio velik iskorak. Postepeno treba mijenjati svijest građana, kako bi se ukazalo na brojne prednosti korištenja bicikla, ali ujedno treba i upozoriti na postojeće opasnosti", rekao je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.
Sukladno najboljoj europskoj praksi EU predlaže izradu Planova održive urbane mobilnosti (POUM) za rješavanje problema uzrokovanih mobilnošću, odnosno održivom zadovoljavanju prometnih potreba građana. Organizatori okruglog stola su bili Fakultet prometnih znanosti i udruga Sigurnost u prometu.
"Korištenje bicikla ima velike prednosti, počevši od zdrave aktivnosti, do toga da ne zagađuje okoliš. 12 posto građana EU koristi bicikli svaki dan. S infrastrukturom mnogi imaju probleme. Često se od postojećih pješačkih zona dodaju biciklističke staze. Tako građani imaju sužen prostor hodanja, a biciklistička staza ne bude dovoljno velika. Umjesto toga bi bolje rješenje bilo da se na postojećim cestovnim infrastrukturama rade promjene. Uvijek treba dati prioritet sigurnosti i potrebno je sustavno planirati biciklistički promet", naveo je Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti.
U prvih 7 mjeseci ove godine dogodilo se 166 prometnih nesreća s poginulim osobama, kažu službeni podaci MUP-a. U tim nesrećama smrtno je stradalo 176 osoba. 83 nesreće su se dogodile zbog nepropisne ili brzine neprimjerene uvjetima na kolniku, što čini 50 posto svih poginulih. Od 36 poginulih na mopedima i motociklima njih pet nije koristilo zaštitnu kacigu.
"Povećan je broj prometnih nesreća i smrtno stradalih motociklista i mopedista za preko 40 posto. Vozači stariji od 60 godina prouzrokovali su 40 prometnih nesreća, što je 66,7 posto više nego prethodne 2017. godine. Vozači s nedozvoljenom količinom alkohola u krvi prouzrokovali su gotovo 30 posto prometnih nesreća", iznio je podatke Miron Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Zaključak sudionika je da je zbog nedostatka prostora na postojećim cestama biciklistička mreža u Zagrebu rascjepkana i heterogena, a isto vrijedi i za većinu Hrvatske. Biciklisti se moraju prilagođavati različitim profilima biciklističke infrastrukture i vrstama prometa što vožnju čini stresnom.
"Sustavnim planiranjem i izgradnjom kvalitetne biciklističke infrastrukture, posebno u središtu grada, potiče se nemotorizirani oblik prometa, a destimulira korištenje osobnih automobila, što daje značajan doprinos održivom prometu i održivom razvitku općenito. Temeljni cilj urbane prometnice u naselju je multifunkcionalnost prometa, odnosno nadomjestak nedostatka životnog prostora, a ne samo puko propuštanje motornih vozila. Održivi urbani promet mora zadovoljiti sadašnje i buduće potrebe ljudi (mobilnost i pristupačnost) na siguran i ekološki prihvatljiv način. Da pritom ne ugrožava potrebe sljedećih generacija", naveo je Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti.
